Tekstovi iz alternativnih pedagogija...
Ovaj forum je zaključan i ne možete pisati, odgovoriti ili menjati teme   Ovaj forum je zaključan i ne možete menjati teme ili odgovarati
www.OBJAVE.com forum » MOJ DUHOVNI PUT
Pogledaj prethodnu temu :: G :: Pogledaj sledeću temu  
Autor Poruka
TATA SINANA
Duhovni učitelj


Pridružio: 24 Jun 2008
Poruke: 2805
Lokacija: Negde oko duge

 Poruka Poslao: 07 Feb, 2011 18:02 pm    Naslov: Tekstovi iz alternativnih pedagogija...
Odgovoriti sa citatom

Evo zapocecu jednu novu temu, pa se nadam da ce jos neko dati doprinos sa jos nekim tekstovima...


VREME I RITAM

Pitanje organizacije prostora i vremena kod dece u predškolskom i školskom uzrastu, oblikovanje prostora za njihovu stvaralačku igru i kretanje, učenje svim čulima, adekvatna ishrana i socijalno-emocionalno okruženje nameću se pedagogiji kao nezaobilazne teme i traže svoje interdisciplinarno naučne temelje. Svaka jednostranost u pogledu shvaćanja čoveka je nezdrava.

Pitanja doživljaja vremena i prostornog orijentisanja djece su ključna pitanja ranog i školskog razvoja i otuda odluka da im se posvećuje posebna pažnja.


VREME - kako čovjek doživljava vreme?

Kod ovog pitanja, da bi se njemu prišlo na odgovarajući način potrebno je prvo odgovoriti na nekoliko drugih pitanja, kao što su na primer:
Kako se savremeni čovek danas odnosi prema vremenu?
Što znači intervenisanje u vremenski ritam kod odrasle osobe, ili kod deteta ?
Kako dete uspostavlja odnos prema vremenu i gradi sopstveno poimanje vremena?
Posmatrajmo to u svakodevnom životu i iz toga treba izvesti zaključke. Jedno je neosporno: osnovno obilježje vremena je ponavljanje i ritam !!!
Šta je ritam? Zašto je ponavljanje uopšte važno za uspostavljanje vremenske dimenzije čoveka?

Šta je ritam?

« Ritam je pravilna izmena ili ponavljanje elemenata.Primećujemo ga svuda, u vidljivoj i nevidljivoj prirodi, prepoznajemo ga u strukturi i ustrojstvu života, u njegovom pulsiranju i samoobnavljanju kroz vreme i prostor.
Ritam je jedno od temeljnih načela u ustrojstvu prirode. Nalazimo ga i unutar čoveka –kucanje srca, udah i izdah, koraci; i izvan njega u prirodi – kiša, dan i noć, izmena godišnjih doba, rađanje i umiranje, drvoredi, plima i oseka i drugi.» (prema M. Huzjak, 2002. , Učimo gledati)

Zašto je posebno u ranom detinjstvu izuzetno važno negovanje ritmova?

Svi živi procesi uređeni su ritmično. Celi kosmos kao i životni procesi biljaka, životinja i čoveka su ritmični, protiču u određenom vremenskom rasporedu . Sa ritmom se povezuje jedan poseban kvalitet: poverenje da se nešto dešava uvek u isto vreme i na isti način.
Ritam doživljavamo, na primer i u svakodnevnom kretanju sunca. Mi ga ne poznajemo drugačije nego sa zemlje gledamo kako naveče na zapadu zalazi i ujutro na istoku izlazi Svaki dan ponovno.Posmatramo jedan viši red koji niko ne može poremetiti.
Mi toliko imamo u to poverenje da i ne pomišljamo da bi se Sunce moglo bilo gde drugde uopšte i pojaviti. I upravo se onda na to možemo osloniti, uzeti kao orijentaciju: život je na taj način podređen nekom višem redu. Kada bi Sunce bilo samovoljno i nekad izlazilo nekad ne, svi bismo bili potpuno dezorijentisani.
Uvažavanje ove činjenice u oblikovanju okoline odrastajuće osobe je važno, jer s jedne strane, svi su životni procesi povezani s određenim ritmovima i vremenskim strukturama, a s druge strane, ritmičko funkcionisanje male bebe još nije uspostavljeno i treba poticanje i oblikovanje.
Treba obratiti pažnju da stoji i činjenica da se čovek može izdvojiti iz prirodnog ritma i ritmove koji održavaju život pogrešno upotrebljavati (npr. vreme spavanja može autonomno odrediti nežavisno o prirodnom ritmu dana i noći), itd.
Ako duže zanemari prirodni ritam i prekorači granice elastičnosti svoga organizma može zapasti u stanje bolesti ili bespomoćnosti. Nasuprot tome svesno negovanje najvažnijih ritmova može razviti otpornost na raznovrsna opterećenja.

Što karakteriše ritmičnu vremensku strukturu ?
1. Ponavljanje sličnih procesa u relativno sličnim uslovima i odnosima. Praslika za ritam je proces disanja: ni jedan udisaj-izdisaj nije isti u odnosu na dubinu i dužinu ako bismo ih egzaktno mjerili. Ipak svaki udisaj-izdisaj protiče na neki način vrlo slično.
2. Ritam izjednačava polaritete. Uopšte, svuda gde se u prirodi sukobljavaju suprotnosti ritmovi mogu nastupiti kao njihovi regulatori. Npr. Kod procesa disanja se izjednačavaju polariteti: mirovanje – kretanje.
3. Ritmovi su osnova za svaki proces adaptacije. Svako novo ritmičko ponavljanje nikada nije isto onom predhodnom, nego i uvijek imaju neku finu promenu. Na taj način ritmički procesi imaju svojstvo elastičnog prilagodjavanja.
4. Ritam zamjenjuje (nadoknadjuje) snagu. Sve što se dešava redovito i ponavlja se po određenom redu traži i troši mnogo manje snage, nego ako se dešava jednokratno izvan uobičajenog vremena i uobičajenih okolnosti.
5. Redone i ritmički izvođene delatnosti vode do formiranja navika. A navike su temelj formiranja karaktera i Individualnosti. Ko je stekao navike - ne brine za redovno vreme jedenja ili spavanja, organizuje dan smisleno tako da rad i odmaranje -napinjanje i opuštanje stoje u jednom smislenom odnosu – takva osoba je suverena i uspješno se nosi sa svim dnevnim životnim opterećenjima.
6. Ako smo bez vlastite mere za vrijeme, ako smo pod trenutnim uticajem spoljašnjih odnosa ili zavisimo o trenutnim potrebama i sklonostima, lako dolazimo u opasnost da sebe precenimo u zahtevima i na taj način premorimo. Tu nedostaje potrebna fleksibilnost u prilagodjavanju, potrebna snaga za izdržljivost i smisao za zdrava životna merila.
7. Svako svesno preduzeto ponavljanje jača volju i time spremnost na napore.
8. Ritmovi su preko čoveka povezani sa zbivanjima u prirodi i dalje u celom makrokosmosu; svi su procesi u čovjeku i u prirodi povezani sa kretanjem planeta i makrokosmičkim redom. (primeri: disanje, planete i nedeljni ritam )
9. Istraživanja bioloških ritmova i vremenskih struktura postala su tek u 20.veku naučno pitanje i o tome mnogo više možemo saznati u hronobiologiji i hronomedicini.

Iz pedagoške perspektive su značajni ritmovi vezani za strukturu vremena (dan, needelja , mesec, godina), razvojni odnosno biografski ritam (sedmogodišta, razvojne faze deteta). Ritam, ponavljanje osnažuje dečije snage u njegovom biću i životnoj volji. Ono se može onda sasvim prepustiti i ne mora nesigurno uvek razmišljati i pitati:» Što ćemo onda raditi, gde ćemo onda ići» itd. Jedan od najvažnijih principa zdravog razvoja dece glasi: ritam i navike. Budući da malo dete još uvijek nema u sebi ritam, to mu odrasli moraju pomoći da ga uspostavi; ono je upućeno na negovanje ritma: što život malog deteta ritmičnije protiče, to će se dete zdravije razviti.», za dete je veliko olakšanje ako mu dani u istom ritmu prolaze. Iz toga stečena preglednost i predvidljivost mu pomaže, da se dobro u budućnosti snalazi. Time dete stiče sopstvenu sigurnost : to je tako i tako će biti. Iz toga on može osloboditi snage za kreativnost i maštu i tako doživeti radost igre i druženja sa ljudima. To što dete stiče putem ritmičnog ponavljanja aktivnosti i događaja, putem navika koje leže na ponavljanju jeste: zaštićenost, podrška, jasnost i istinitost. Unutar toga kontinuiteta za dete je lakše, imati pregled i snaći se u životu.
_________________
Dela i jedino dela su ona koja dele bica ...
Na ona koja imaju znanje i ona koja ga jos uvek nemaju...
 Nazad na vrh »
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku
TATA SINANA
Duhovni učitelj


Pridružio: 24 Jun 2008
Poruke: 2805
Lokacija: Negde oko duge

 Poruka Poslao: 19 Jun, 2011 18:57 pm    Naslov:
Odgovoriti sa citatom

Antroplogijsko - psihološke osnove Waldorf pedagogije


Waldorfska je pedagogija usmerena na dete i njegov celoviti razvoj, te su didaktika i metodike uspostavljene kao didaktika i metodike pojedinih razvojnih faza.To je u skladu saorijentacijom na odgajanje djeteta primjereno njegovoj životnoj odn. razvojnoj dobi: dakle, ni prerano ni prekasno, već u pravo vrijeme.
1. U prvih šest odn. sedam godina života dijete je otvoreno prema svijetu i reagira u cjelosti kao osjetilno i kao voljno biće; svi osjetilni utisci koji dolaze iz neposredne djetetove okoline duboko se odražavaju na njegov razvoj; dijete živi cjelokupno u osjetilima i na taj način doživljava svijet. U tom razdoblju ono se prema svijetu odnosi oponašajući ga i u tom oponašanju njegovi se organi razvijaju i formiraju. Ti utjecaji nisu samo emocionalni, nego i duhovni i tjelesni i o njihovoj kvaliteti ovisi kako će teći djetetov razvoj. A okolinu ne čini samo fizičko okruženje, nego i odrasli, moralni i/ili nemoralni događaji, sve što dijete može zapaziti. Zdravi ili otežani rast i proces formiranja i razvoja organa stoje u svakom slučaju u povezanosti s ovim. Iz toga se izvodi zaključak o nužnosti didaktike i metodike za odgoj u predškolskom dobu.
2. S polaskom u školu i promjenom zuba nastupa razdoblje najintenzivnije spremnosti za učenje i formiranja sposobnosti kao što su pamćenje, stvaranje predodžbi, mašta, ikoničko mišljenje. Školsko dijete se spram svijeta odraslih i dalje odnosi s povjerenjem, ali to se više ne ostvaruje samo osjetilima i oponašanjem. To znači da pored jakog utjecaja oponašanja i voljne aktivnosti na scenu stupaju i kognitivni procesi, ali kognitivni procesi ne smiju biti pretpostavljeni socijalnim, emotivnim i konativnim. Dijete još uvijek nema sposobnost prosudbe, jer to pretpostavlja decidirano zauzimanje stajališta što ono nije u stanju; ono se spram svijeta još uvijek jasno ne diferencira; ne doživljava potrebu odvajanja "Ja" i "svijeta".
Na ovom uzrastu se najbolje može utjecati putem umjetničkih sadržaja: slika, riječi, glazbe, pokreta, slikarstva, pjesništva, plastične umjetnosti, igre - pod uvjetom da se ovi aranžiraju sa pedagoškom, a ne estetskom svrhom. Dijete živi u umjetničkom elementu i u njemu izražava svoje misli, osjećaje i volju. Pri tom se umjetnički element u nastavi i umjetnička nastava ne promatraju sa stajališta estetskog, nego kao pedagoško sredstvo koje najprimjerenije odgovara na djetetovu potrebu za aktivnim susretom sa svijetom. A najvažnija zadaća odgoja u tom razdoblju i jeste pomoći djetetu u susretu sa svijetom. Ukoliko je dijete doživjelo da se njegov unutarnji doživljaj svijeta podudara sa vanjskim pojavnim formama onda je ostvarena pretpostavka za ispravni međuodnos vanjskog aktivnog života i unutarnjeg promatranja. Rječju, temeljna zadaća odgoja u ovom razvojnom razdoblju je naučiti dijete "pravilno disati".
3. Oko 9. godine života može se konstatirati jasna promjena djeteta u njegovom odnosu prema svijetu . Između svijeta odraslih i njegovog vlastitog, kao i između vanjskog i njegovog unutarnjeg svijeta dijete zamjećuje jasnu granicu i počinje provjeravati je li adekvatno odgovoreno na njegov pozitivni odnos prema svijetu. Glede toga nastava mora reagirati didaktički i metodički. Učiteljev autoritet koji je do tada bio gotovo prirodna činjenica sada se počinje (neosvješteno i jasno neizgovoreno) stavljati u pitanje. Dijete se želi uvjeriti i saznati postupa li i govori li učitelj iz sveobuhvatnosti znanja o svijetu, koja mu je do tada pripisivana kao samorazumljiva. Onog kojeg je do sada samo voljelo dijete sada želi cijeniti (razdvajanje vs. jedinstvo).
Između 10. i 12. godine života počinje novo razdoblje dječjeg razvoja: građa tijela gubi harmoniju, počinje prednjačiti vrlo intenzivan rast udova, nagli razvoj ruku i nogu signalizira da "samostalno" može stajati u svijetu. Na psihičkom planu nastupa spremnost na kritiku i sposobnost zauzimanja stajališta, dakle, sposobnost kauzalnog mišljenja. Kauzalitet je u ovom razdoblju suštinska kategorija mišljenja. Učitelj ima zadaću odgovoriti na ovu potrebu odgovarajućim sadržajem i oblicima učenja odn. poučavanja. U ovom razdoblju kada dolazi do distanciranja od okoline iznimno je važno da ne dođe do pucanja veza između djeteta i svijeta, već da se ista kroz dublje i diferenciranije razumijevanje i doživljavanje ojača ili čak iznova razvije. Istraživački i ispitujući pogled učenika treba se sve više usmjeravati na neživu prirodu i njezine prirodne zakone. Pri tom se u početku naglašava perspektiva subjekta (čovjeka) koji ispituje, istražuje i otkriva, sa postepenim prijelazom na zakonitosti koje postoje izvan čovjeka i neovisno o njemu imaju svoje važenje.Učitelj preusmjerava orijentiranost na sebe ("kakav sam ja?") na funkcioniranje vanjskog svijeta. Tehnika, rad i interesi postaju pedagoški relevantne teme. Ljudski odnosi, a s njima i tema moralnosti dolazi do izražaja. Učenik treba steći i početi razvijati socijalnu kompetenciju. Pogodno pedagoško sredstvo usmjeravanja učenika prema vanjskom svijetu (prirodnom i društvenom) i stjecanja i razvijanja socijalnih sposobnosti predstavlja zanatsko-praktična nastava, kao i različti oblici kooperativnih (umjetničkih) aktivnosti.
To razdoblje bi trebalo pripremiti susret sa razdobljem adolescencije koja se mnogostruko doživljava kao kriza. Druga značajna tjelesna promjena korespondira sa naglašenim kritičkim odnosom prema svijetu odraslih, prema svemu što predstavlja tradiciju. ali još uvijek bez snage da se nove vrijednosti opišu i oblikuju. Mladi su u tom vremenu upućeni na pozitivnu utopiju. Zato im moraju biti ponuđene mogućnosti za kasniju aktivnu realizaciju iste. U tom nastojanju (stvaranja i otvaranja perspektiva, nade) valja oblikovati nastavni plan i program. Potrebno je da nastavni program omogući uvid ne samo da nešto može i treba biti drugačije i bolje (znanje), nego i da se nešto može promijeniti ili poboljšati (moći).
Jednom rječju zadaća waldorfske školske pedagogije je da na razvojne potrebe djeteta od sedme do četrnaeste godine odgovori pedagoškim aranžmanom koji će omogućiti da dijete dovede u ispravnu vezu svoje osjećaje, mišljenje i volju.

3. Opće didaktičko-metodičke odrednice nastavnog programa

Odgovornost za ostvarivanje odgojnih zadaća i obrazovnih ciljeva je podijeljena na učitelje i roditelje, pri čemu oni zajednički trebaju osiguratI:
1. Biološko- životne uvjete: Hrana .- Voda.- Kretanje. Zrak. -Zaštita od nesreće/povreda.-Praćenje radnog ritma učenika.- Zaštita od velike buke I štetnih utjecaja zagadjene okoline. - Spriječavanje jednostranog tjelesnog opterećivanja .-Primjereni higijenski uvjeti.- Primjereno intelektualno opterećivanje.-Zdravstvena zaštita, itd.
2. Psihosocijalne uvjete :Prihvaćanje. -Razumijevanje. -Savjetovanje. -Mogućnost napredovanja .- Jednakopravnost .-Pravo na slobodno izražavanje mišljenja .-Mogućnost samoodređenja.- Mogućnost za afirmaciju.-Poštivanje osobnosti.- Dobra školska I razredna klima , itd.
3. Uvjete za intelektualni razvoj i razvoj kreativnosti : Raznolika obrazovna ponuda .- Individualizacija procesa učenja (sadržaja, metoda, vremena).- Poticanje divergentnog mišljenja.- Ponude slobodnog vremena (kulturna ponuda).- Knjižnica.- Materijali za učenje, itd. ...
U skladu sa ovim odrednicama organiziraju se procesi učenja i poučavanja u waldorfskoj osnovnoj školi .
_________________
Dela i jedino dela su ona koja dele bica ...
Na ona koja imaju znanje i ona koja ga jos uvek nemaju...
 Nazad na vrh »
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Vesna
Glavni urednik


Pridružio: 08 Jan 2008
Poruke: 4177
Lokacija: Beograd

 Poruka Poslao: 14 Avg, 2011 01:10 am    Naslov:
Odgovoriti sa citatom


_________________
Jednom se živi, ali večno...
 Nazad na vrh »
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Prikaži poruke iz poslednjih:   
www.OBJAVE.com forum » MOJ DUHOVNI PUT
Ovaj forum je zaključan i ne možete pisati, odgovoriti ili menjati teme   Ovaj forum je zaključan i ne možete menjati teme ili odgovarati Sva vremena su GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Skoči na:  
Ne možete pisati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete brisati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete glasati u ovom forumu

Neke srodne teme
 Teme   Odgovori   Autor   Pogledano   Poslednja poruka 
Nema novih poruka Izaslanici iz jednog drugog vremena 4 adminfob 12487 15 Jul, 2011 09:39 am
Nosferatu Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka VAŠE SUGESTIJE 105 adminfob 90501 26 Mar, 2011 01:56 am
Jazz08 Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka Interval ne-vremena 4 adminfob 42463 03 Jun, 2010 23:13 pm
zvoncica Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka Zaboravljena Povest Zemlje 6 adminfob 35391 04 Jan, 2010 23:41 pm
majstor Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka TRAGANJE ZA ISTINOM 32 plavizrak 29593 07 Sep, 2009 04:30 am
Vesna Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka Tvorac i zemlja 2 adminfob 42815 11 Maj, 2008 23:06 pm
Vesna Pogledaj zadnje poruke
Nema novih poruka ŽENA TELE BELOG BUFALA 1 adminfob 25657 13 Jan, 2008 00:10 am
adminfob Pogledaj zadnje poruke
 
 
Home | Add to Favorites | Mapa sajta
 
 




Solaris 1.11 phpBB theme/template © 2003 - 2005 Jakob Persson (readme)(forumthemes/bbstyles)

Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
Prevod by CyberCom