RAZNI KORISNI TEKSTOVI
 
   
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
 
HRANA
 

U prirodi postoje tri svojstva:

1. sattva - uravnoteženost

2. rajas - nemirnost

3. temas - tromost

Ta tri svojstva prirode određuju hranu,a hrana određuje svojstva. Hrana nije samo uzimanje namirnica već sve ono što unosimo u sebe preko svojih 5 organa osjetila.

Hrana koju uzimamo kroz usta također je trovrsna

1. sattyika - blaga hrana a sastoji se od uzimanja voća i povrća te mliječnih proizvoda, sve u umerenim količinama. Ona ima svojstvo da pobuđuje i potiče na čiste misli.

2. rajastika - žestoka, prezačinjena hrana, meso. Ona ima svojstvo da razdražuje osjećaje, ona potiče i povećava glad i žeđ.

3. tamasika - loša, odstajala hrana, mesni proizvodi. Ona pobuđuje Ienjost i tromost; čoveku.

ČISTA (SATTVIKA) HRANA ZA PET OSJETILA OPAŽANJA:

- osjetilo okusa (preko jezika) uzima : blagu, nezačinjenu hranu u umjerenim količinama

- osjetilo sluha (preko ušiju) dobiva hranu : pjevanje duhovnih pjesama, razgovor o duhovnim tekstovima, o životopisima svetih ljudi, itd.

- osjetilo vida (preko očiju) dobiva hranu: a to su ugodni prizori i duhovna vizija-gledanje Jednoga u različitosti.

- osjetilo dodira (preko kože)dobiva hranu kroz druženje s dobrim Ijudima-satsanga

- osjetilo mirisa (preko nosa) dobiva hranu udišući mirisna ulja i štapiće koji daju atmosferu svetosti

korisno

Hrana određuje gunu svojstva. Guna traži sebi istovrsnu hranu, tako se taj začarani krug okreće dalje.

(Sathya Sai Speaks, III)

Krišna je govorio: Hrana je glavna tvorbena snaga. Hrana čini čovjeka snažnim u tijelu; tijelo je povezano s umom. Snaga uma također ovisi o snazi tijela. Moralno ponašanja, dobre navike, duhovni napor - sve to ovisi o kvaliteti hrane. Bolest, mentalna slabost, duhovna tromost - sve to nastaje uzimanjem loše hrane."

Da bi hrana bila čista (sattvika) ona mora imati snagu da ojača um kao i tijelo. Ona ne sme biti preslana, prevruća, pregorka, preslatka ili prekisela. Hranu koja pobuđuje žeđ treba izbjegavati.

Općeniti pristup je taj da treba biti ograničenje i suzdržavanje u hrani. Hranu koja je kuhana u vodi ne treba koristiti slijedećeg dana; ona postaje štetna, čak i onu hranu koja se priprema pečenjem treba potrošiti prije nego razvije neugodne mirise. Žestoka hrana (rajastka) hrana suprotna je od blage hrane. Ona je preslana, preslatka, prevruća, prekisela i prezačinjena. Takva hrana razdražuje i uzbuđuje.

Postoje tri "čistoće" na koje trebate paziti; čistoća u pribavljanju namirnica; čistoća posuda u kojima se hrana priprema i čistoća osoba koje jelo poslužuju.

(Gita Vahini, str.239)

Posredstvom čiste hrane, umu se može povratiti suptilnost i oštroumnost; on tada može prolaziti kroz prepreke i iskušenja, on može uništiti veo nerazumijevanja. Vi se morate potruditi da budete okruženi dobrom okolinom i društvom dobrih ljudi. Um je zaštitni instrument koji nadzire i usmjeruje osjetila. On se naziva unutarnji instrument (anthakarana). Viši od uma je intelekt (buddhi) koji analizira i svrstava neposredno doživljene dojmove, a koje prikuplja preko osjetila. Intelekt (buddhi) podređen je svijesti i podsvjesti (citta) i egu ili osjećaju za "ja" koji je osnova za čovjeka - pojedinca. Um mora biti podređen intelektu (buddhi), no obično, on služi osjetilima koji su samo njegove sluge. To je način na koji um vodi čovjeka u ropstvo.

Tijelo je poput svjetiljke, oči su njezine žarulje. Intelekt je prekidač. Ali osnovna baterija je um. Možete imati novu žarulju, prekidač može biti upaljen, svjetiljka može biti nova, ali ako baterija nije u pravom položaju svjetiljka neće svjetliti. No, iznad uma i iznad razuma, svijest i podsvijesti, te iznad osjećaja za "ja" jest "atman", božanska stvarnost, kozmičko Ja ili Bog.

(Sathya Sai Speaks,VII, str.331,332)

Prema nekima, blaga (sattvika) hrana sastoji se samo iz mlijeka i voća. Ali ona je daleko više od toga. Jer kalorije koje čovjek unosi u tijelo kroz usta samo je maleni dio onoga što čovjek prima izvana. Primanja posredstvom osjetila su dio hrane koja izgrađuje čovjeka - pojedinca. Sve to - zvukovi koji se čuju, prizori koji se vide, dojmovi prikupljeni dodirom koji se proživljavaju, zrak koji udišemo, okolina koja nas navodi da je zamijećujemo, da je poštujemo i prihvaćamo, stvara karakter i život pojedinca.

Kvaliteta hrane određena je vibracijama koje nas ispunjaju, procesom razmišljanja onih koji hranu nabavljaju, pripremaju i poslužuju.

U 17. poglavlju Gite jasno je definirana priroda i okus triju vrsti hrane koju čovjek jede: hrana koja razvija ljubav, vrlinu, snagu, sreću i srdačnost jest čista hrana (sattvika) hrana; ona koja djeluje na čovjeka, uzbuđuje ga, potiče i povećava glad i žeđ jest žestoka (rajastika) hrana; hrana koja potištuje, ponizuje i uzrokuje bolest jest tamasika hrana.

(Sathya Sai Speaks, VI str.145)

Mnoge vrste hrane koju jedemo pretvara se u grubo u otpadnu tvar koja nema • nikakve vrijednosti i izlazi iz tijela van. Na suptilni način hrana koju unosimo pretvara se u našu krv i mišiće. Još suptilniji dijelovi hrane pojavit će se kao naš um. Stoga je za svu našu iskrivljenost uma ili za svete misli koje iz uma proizlaze, uglavnom odgovorna hrana koju uzimamo. Zato su dobre odlike kao što su mir, strpljivost, ljubav i odanost istini, mogu poticati uzimanjem hrane.

(Summer Showers in Brindavan 1973,str.l37)

Na hranu treba gledati kao na lijek za bolest gladi.

(Loving God,str.355)

Sve što uzimamo preko naših pet osjetila čini hranu.

(Summer Showers in Brindavan,1974.ste.82)

Čista (sattvika) hrana omogućuje čovjeku na duhovnom putu da shvati sveprisutnu božansku stvarnost.

Neki ljudi imaju pogrešno mišljenje da bi se čista (sattvika) hrana trebala sastojati jedino od mlijeka, kiselog mlijeka, slatkiša i voća. Oni vjeruju da će postati čisti (sattvika) trošeći velike količine tih namirnica. Potpuno su u krivom. Prekomjerno i neumjereno trošenje mlijeka i mlječnih proizvoda pobuđuje i izaziva svojstva nemira (rajastika) i tromosti (tamasika) u čovjeku. Dijeta bogata mlijekom, kiselim mlijekom i maslacem ne može se nazivati Čistom (sattvika), jer to dovodi do razvijanja žestoke, razdražljive prirode u čovjeku.

U tom smislu moram vam opširnije govoriti o prirodi ljudskog znanja i o pet pristupa opažanja. Čovjek obdaren s pet organa osjetila: uši, koža, oči, jezik i nos koji su povezani s pet sposobnosti: uši da čuju, koža da osjeća dodir, oči da vide, jezik da kuša i nos da miriše. Održavanje i razvoj tih sposobnosti ovisi o čistoj (sattvika) hrani koju uzimate kroz usta. Vrsta čiste hrane koju uzimamo određena je sklonostima pojedinačnog ukusa. Osjećamo se zadovoljnima kad ispravnu vrstu hrane unosimo kroz usta. Ali zaboravljamo da upijamo i netvarnu vrstu hrane i preko ostalih organa osjetila. Cjelokupni učinak čiste hrane bit će poništen ako slušamo loše razgovore, ako sudjelujemo u lošem razgovoru, gledamo loše prizore, dolazimo u fizički doticaj s lošim stvarima, i udišemo neugodne mirise. Um i tijelo su povezani, mogu biti zagađeni i onečišćeni zlom. Tako sama čista hrana nije dovoljna za duhovnu regeneraciju čovjeka. Ne smijemo govoriti o zlu. Moramo izbjegavati osuđivati druge i hvaliti sebe. Samolaskanje i samouzdizanje usporava duhovni razvoj. Moramo hraniti naše organe osjetila sa zdravom, čistom hranom, ugodnim zvukovima i gledanjem lijepih prizora. Jezik je usmjeren na pjevanje o Božjoj slavi - bhajana; uši su namijenjene da uživaju u slušanju o slavnim očitovanjima božanskosti.

Svaki organ opažanja mora biti opskrbljen duhovnom hranom. Tako čista (sattvika) hrana ne znači samo umjereno trošenje mlijeka, maslaca i voća već i užitak pribavljen plemenitim mislima, božanskim zvukovima, uzvišenim prizorima kao i duhovne vizije. Moramo vidjeti ljepotu prirode i božanskosti kipova u hramu. Trebamo izbjegavati sve one prizore i zvukove koji uznemiruju. Ne smijemo na nikoga gledati zlim pogledom. Zle misli potiču zao pogled. Srce bi trebalo biti preplavljeno ljubavlju i samilošću. Čista (sattvika) priroda razvija se tako da oči hranimo lijepim prizorima.

Osjetilo mirisa jednako je tako važno. Ono treba biti zadovoljeno s ugodnim mirisima. Svi neugodni mirisi trebaju se izbjegavati. Da bi se stvorila atmosfera svetosti upotrebljavaju se mirišljavi parfemi i pale mirisni štapići na oltarima u hramovima. Neugodni mirisi uništavaju svetost. Pojam svetosti uvijek je povezan s miomirisima. Osjetilo dodira treba zadovoljiti dolazeći u fizički doticaj sa svetim ljudima. Mora se izbjegavati druženje s lošim ljudima, jer kontakti sa zlim ljudima poriču pojavu loših misli.

Društvo dobrih ljudi je od najveće važnosti. Druženje s dobrim ljudima (satsanga) vodi do nevezanosti. Nevezanost potiče uravnoteženost koja zauzvrat vodi do oslobođenja u toku života. Uz pomoć satsanga postižu se mnoge stvari. Mi njegujemo dobre navike i sudjelujemo u plemenitoj aktivnosti. Satsang pročišćuje ljudsko tijelo kako bi ono postalo hram Božji.

Tako cjelokupna uravnotežena, blaga (sattvika) dijeta mora poticati čisto zadovoljenje osjetila čovječjeg tijela. Osjeti sluha, dodira, vida, okusa i mirisa moraju se poticati sa čistim zadovoljavanjem i to kroz razgovore o duhovnim tekstovima, druženje s dobrim ljudima, gledanje ugodnih prizora, čistom ne prezačinjenom hranom i udisanjem ugodnih mirisa.

Žestoka (rajastika) hrana stvara loše misli. Hraneći se ne vegetarijanskom hranom razvijamo agresivni način mišljenja. Oni koji sprovode meditaciju ne bi trebali jesti meso. Uvijek bi trebali imati na umu i to da je nenasilje (ahimsa) božanska ispravnost (dharma). Grijeh je ubijati nedužne životinje samo zato da bismo napunili želudac. Moramo uvijek imati na umu da Bog boravi u svim bićima.

U svim ljudskim i osobnim vezama treba postojati elemenat uzajamnosti. Ljubav, suosjećajnost, samilost i naklonost uvijek su uzajamne. One ne mogu postojati odvojene. One slabe i blijede gdjegod se očituju sebičnost i ljubomora. Moramo izvršavati svoje dužnosti u duhu samopredanosti, bez obzira na bogatstvo ili priznanje.

Ljubav (prema) najveća je duhovna aktivnost Prema nije samo uzajamna ljubav. Ona je prošireni i oplemenjeni oblik ljubavi za "sebe samoga". To je širenje ljubavi za čovječanstvo i za sve stvoreno. Bit ljubavi (prema) kao duhovne discipline (sadhana) leži u njgovanju čovjekoljublja/ samilosti prema svima i altruizma.

(Summer Showers in Brindavan 1979/str.91-98)





STATUS STRANICE: Stranica je formirana za 0.0012 sek.   [ Uključi rečnik ]  [ Memo ]
 
 
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
   
 
 
PRIJAVLJIVANJE
Ako ste već registrovani, unesite korisničko ime i lozinku i prijavite se klikom na LOG IN.

Prijavljivanjem dobijate pristup svim raspoloživim opcijama na sajtu (pogledaj Help)...

Ako se do sada niste registrovali, kliknite OVDE za registraciju;
Korisnik
:
 
Lozinka
:
 
 
 
 OTVORENA KNJIGA
 
 
 
 
Beleške posetilaca
 
Markeri teksta
 
Recycle
Data
Help ]   
 
 MAILING LISTA
 
U slučaju da želite da vas redovno obaveštavamo o novim tekstovima i ostalim promenama na našem sajtu, prijavite se na našu mailing listu!
PRIJAVLJIVANJE JE JEDNOSTAVNO!
Dovoljno je da unesite svoju e-mail adresu i da zatim kliknite na tipku PRIJAVA!

E-mail adresa:
 
AKO VAM JE STALO DA I VAŠI PRIJATELJI DUHOVNO NAPREDUJU, OBAVESTITE IH O SAJTU www.OBJAVE.com!
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 SPONZOR NASLOVA