SAVJETI O UMIRANJU i boljem životu - Poglavlje IX
 
      
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
 
Požuda, mržnja i smetenost
 

O neka bismo iz onoga što nas drži na životu izvukli smislenu bit
A da nas ne skrenu besmisleni poslovi ovoga života,
Zato što nam taj valjani temelj, do kojeg je tako teško doći a raspada se tako lako,
Daje priliku da biramo između dobitka i gubitka,udobnosti i bijede.

Za uspješno vježbanje potrebni su nam povoljni unutrašnji i vanjski uvjeti, no mi ih već imamo. Tako, primjerice, već samim tim što smo ljudi posjedujemo tijelo i um koji omogućuju razumijevanje naučavanja. Time smo zadovoljili najvažniji unutrašnji uvjet. Od vanjskih su nam pak uvjeta potrebni prenošenje Doktrine i sloboda vježbanja.

Ako imamo te uvjete pa se još i potrudimo, uspjeh ne može izostati. Ako se, međutim, ne potrudimo, tad nastaje golema šteta. Te preduvjete moramo cijeniti, jer bez njih ne bismo imali ni prilike da nešto učinimo. Zbog toga moramo cijeniti ono što nam je u ovom životu dano. Budući da smo dobili ljudsko tijelo, baš kao i valjane vanjske okolnosti, onda svoj život, ukoliko želimo vježbati, možemo učiniti vrijednim življenja. I zato to moramo učiniti. I sad je trenutak da to učinimo. Ako uz takvu pruženu priliku poradimo na blagotvornim djelima, tad možemo ostvariti i mnogo krupnija; ako međutim, vođeni trima otrovima: požudom, mržnjom i smetenošću, poradimo na nevaljalstvima, onda možemo naprotiv ostvariti vrlo krupna zlodjela, i to u mnogo oblika.

Drugim je bićima, primjerice životinjama, koje ne posjeduju naš tako izvrsni ljudski temelj, nemoguće vlastitim snagama postići vrlinu. Postoje i rijetki slučajevi kad su i one pri valjanim vanjskim uvjetima postigle nešto kreposno, ali one vrlo teško mogu misliti. Kad životinje nešto čine zbog mržnje ili požude, one to čine privremeno i površno, te nisu sposobne za zla djela, u tjelesnom i verbalnom smislu, velikog intenziteta ili u mnogo varijeteta. Ljudi, međutim, mogu razmišljati polazeći od jako mnogo stanovišta. Zbog toga što je naša inteligencija mnogo djelotvornija, mi smo ljudi sposobni i za dobro i za zlo u velikim mjerilima.

Ako se taj ljudski talent iskoristi za dobro, on može biti jako moćan. Ako si damo truda i posvetimo se dobrim djelima, onda možemo postići ciljeve i ovog i budućih života. Ako se pak ne potrudimo, naša zla djela mogu izazvati silnu patnju. To je razlog zbog kojeg su baš ljudi, od svih bića što su se od Zemljina postanka razvila na ovom planetu, donijeli najviše dobra, no zbog čega su i bića koja su naučila kako izazvati najviše straha, patnje i drugih nedaća, prijeteći čak i uništenjem čitavog planeta, također ljudi. Najbolja su djela učinili ljudi, baš kao što su učinili i najgora. Budući da raspolažemo tjelesnim sposobnostima za stvaranje dobitka i gubitka, udobnosti i bijede, onda moramo i nepogrešivo znati kako se te sposobnosti primjenjuju.

Kad bismo znali da ćemo neki darovani talent imati kroz čitav dugi niz života, možda bi bilo oprostivo da se njim ne poslužimo mudro već u ovom. To, međutim, nije tako. Promjenjivost svih pojava govori nam da one ovise o nekom uzroku, te je zbog toga opća promjenjivost našega tijela znak da je i ono ovisno o uzrocima. Elementi našeg oca i majke djeluju u našem tijelu kao uvjeti i uzroci, ali da bi se jajašce naše majke sjedinilo s očevim sjemenom, potrebni su i drugi uzroci. Tako, primjerice, narav naših roditelja ovisi o jajašcu i sjemenu njihovih roditelja i tako dalje, sve do jajašca i sjemena nekog osjetilnog bića nastalog nakon stvaranja svijeta. Pa ipak, kad bi stvaranje ovog tijela od krvi i mesa ovisilo samo o jajašcu i sjemenu, onda bi iz toga, jer njih u trenutku postanka ovog svjetskog sustava još nije bilo, a i zato što ni oni sami nisu mogli nastati bez uzroka (jer bi se inače pojavljivali uvijek i svuda ili nikad i nigdje), dakako slijedilo da moraju postojati i drugi uzroci, a to je karma.

Svaki svjetski sustav ima svoju eru formiranja, nastavljanja, dezintegracije, te napokon praznine. Poslije te sekvence od četiri stupnja stvara se novi svjetski sustav, i to kruženjem vjetrova, ili energija, te susljednim razvojem drugih elemenata. Bez obzira objašnjavamo li taj proces u skladu s trenutnim gledištem znanosti li buddhističkom filozofijom, u svakom slučaju postoji i neko vrijeme u kojem određeni svjetski sustav nije postojao. Proces stvaranja svjetskog sutava počinje od mnogo uzroka i uvjeta koje zajedno zovemo pojavama. Te pojave moraju stvoriti ili božanski tvorac ili moć karme (ranijih čina) ljudi koji će se u tom sustavu roditi, pa u njemu iskusiti i iskoristiti okoliš.

S budističkog stanovišta nemoguće je da nešto što je uzrokovano, pa stoga netrajno (u što ubrajamo i svjetski sustav), u svom stvaranju ovisi o nadzoru, ili motivirajućoj sili, neuzrokovanog i stoga trajnog božanstva. Naprotiv, proces se stvaranja okoliša odvija zahvaljujući karmi osjetilnih bića. Jedina bi druga mogućnost bila da to nešto nastaje bez uzroka, a što je apsurdno.

Baš kao što okoliš nastaje i raspada se ovisno o uzrocima i uvjetima, tako isto možemo reći i za kakvoću života osjetilnih bića. Čvrsto pravilo uzroka i posljedice određuje da, gledano dugoročno, dobri uzroci izazivaju dobre posljedice, a loši loše. To znači da svakoj dugoročnoj dobroj posljedici prethodi akumulacija dobrih uzroka. Slično tome, da bi se izazvala moćna posljedica, nužno je imati moćan uzrok. Što se pak tiče naše tjelesne naravi, tj. sredstava za održavanje života, da bi ona valjano nastala, nužno nam je u ranijim životima akumulirati mnogostruke moćne uzroke i preduvjete koji pojedinačno stvaraju oblike, boju, jasnoću osjetila i druge kvalitete ovoga tijela.

Kad bismo izvršili dobro djelo i akumulirali njegovu moć, i kad ta moć ne bi mogla degenerirati sve dok ne donese plod bilo u ovom, bilo u budućem životu, ta moć ne bi bila tako lomna. Ali u stvarnosti nije tako. Naprotiv, stvoreno jako nekreposno stanje uma, primjerice gnjev, u pravilu nadjačava sposobnosti kreposno stvorene moći, tako da ona ne može donijeti ploda, i to je unekoliko slično prženju sjemena. I obratno, stvaranje snažnog kreposnog stava nadjačava moć stvorenu nekrepošću, zbog čega sad ona ne može izazvati posljedice. Iz toga slijedi da je nužno ne samo stvoriti mnoge snažne konstruktivne uzroke nego i izbjegavati suprotne sile zbog kojih bi ti blagotvorni uzroci degenerirali.

Dobra djela nužna za akumuliranje tih uzroka, ili potencija, izviru iz ukroćenog uma, dok zla djela izviru iz neukroćenog. Mi smo obični ljudi još od pamtivijeka naviknuti na neukroćeni um.

S obzirom na tu predispoziciju, možemo slobodno zaključiti da su djela što ih činimo neukroćenim umom za nas moćnija, dok su djela učinjena ukroćenim slabija. Važno je shvatiti da to sjajno sredstvo za održavanje života koje danas posjedujemo, a riječ je o ljudskom tijelu, predstavlja zdravu posljedicu mnogih moćnih dobrih djela ukroćenog uma u prošlosti. Ljudsko je tijelo vrlo teško steći, i baš se zato što je ono takva izvanredna rijetkost, moramo stalno truditi da ga što bolje iskoristimo i nastojati da nam ne ode u tutanj. Da ono nije takva rijetkost, da ga nije tako teško steći, onda se ne bismo morali truditi, međutim nije tako.

Kad bi taj dar ljudskosti, koji se tako teško stječe, bio stabilan i trajan, nepodložan propadanju, imali bismo i kasnije vremena da ga iskoristimo. Taj je, međutim, sustav za održavanje života loman, te se zbog mnogih vanjskih i unutrašnjih uzroka vrlo lako dezintegrira. Arvadevine Četiri stotine kitica o jogističkim djelima Bodhisattve rezoniraju ovako: Ako tijelo ovisi o četiri elementa, to jest zemlji, vodi, vatri i vjetru, koji se međutim opiru jedan drugom, onda tjelesna sreća predstavlja tek slučajno postignutu ravnotežu tih elemenata, te nipošto ne predmnijeva trajnu harmoniju.

Ako nam je primjerice hladno, toplina nam je u prvi čas ugodna, no ipak moramo nastojati da je ne bude previše. Isto vrijedi i za bolesti, jer lijek za jednu bolest može na kraju izazvati drugu, koju onda moramo suzbijati. Naše je tijelo izvor velikih nevolja i komplikacija; tjelesna je sreća tek privremeno odsustvo takvih problema.

Da bismo tijelo održali na životu, moramo ga krijepiti teškom hranom, no ako jedemo previše, ono što nam je potrebno zbog zdravlja pretvara se u izvor bolesti i bola. U zemljama u kojima je hrane malo, glad je izvor velike patnje, no patnju nalazimo i u zemljama u kojima je hrana izobilna te postoji u mnogo hranjivih varijeteta, patnju nastalu zbog prejedanja i probavnih smetnji. Kad se uspostavi ravnoteža bez ikakvih vidljivih problema, to zovemo »srećom ali bi bilo bezumno pomisliti da smo time postali slobodni od bolesti ili da ćemo to ikad postati. Tijelo kakvo posjedujemo dom je nevolja. Ne možemo reći, kad ne bi bilo bolesti, rata i gladi, da tad ne bismo umrli. U samoj je naravi tijela da se dezintegrira. Tijelo počinje umirati već u trenutku začeća.

Ljudsko je tijelo, dakle, dragocjen dar, moćan ali loman. Već samim time što smo živi, našli smo se u važnoj točki, i već time snosimo veliku odgovornost. Zahvaljujući tom tijelu mi i sebi i drugima možemo donijeti veliko dobro, zbog čega je svako vrludanje zbog životnih sitnica silno rasipno. Morali bismo iskazivati želju da život u ovom tijelu iskoristimo djelatno, te se obraćati svom guruu, trima zakloništima i drugim izvorima pomoći na tom putu, i tako sebe poticati iznutra i tražiti pomoć izvana. Radi postizanja tog cilja neće nam biti dovoljno samo recitirati riječi ove kitice, nego moramo razmišljati i o njihovu smislu, moramo ih natjerati da nam se pojave u umu.

Ukratko, budući da je ljudsko tijelo koje nas drži na životu blagotvorno, budući da ga je teško steći i da se lako raspada, morali bismo ga iskoristiti za vlastito dobro i dobro drugih ljudi. A dobro dolazi iz ukroćena uma. Kad nam je um spokojan, opušten i sretan, onda nam vanjska zadovoljstva poput dobrog jela, lijepe odjeće i ugodna razgovora još više uljepšavaju život, no ako ih nema, to nas neće slomiti. Ako nam um nije spokojan i ukroćen, bez obzira koliko prekrasne bile vanjske okolnosti, ipak će se na nas svaliti breme strave, nada i strahova.

Ako nam je um spokojan, uživat ćemo i bogatstvo i siromaštvo, i bolest i zdravlje; možemo čak i sretno umrijeti. Ako nam je um ukroćen, mnoštvo će nam prijatelja biti prekrasno, no ako ih i nemamo, i to će biti sasvim u redu. Srž se naše sreće i blagotvornog spokoja krije u mirnom i ukroćenom umu. Što se pak tiče drugih ljudi, kad nam je um smiren i ukroćen, to će uljepšati i život naših prijatelja, bračnog druga, roditelja, djece i znanaca; onda nam je dom miran i tih, i svi koji u njemu žive uživaju u prekrasnom osjećaju opuštenosti.

Kad nam drugi ljudi uđu u kuću, odmah u njoj osjete sreću. Kad nam um, međutim, nije smiren i ukroćen, onda ćemo se ne samo stalno ljutiti nego će i drugi, kad nam dođu na vrata, odmah osjetiti da su nam u kući svađe stalna pojava, da se tu ljudi stalno uzrujavaju.

Budući da ukroćeni um donosi sreću, dok neu-kroćeni stvara patnju, iskoristimo život za smanjenje broja neukroćenih ciljeva - primjerice suzbijanje neprijatelja, uzdizanje prijatelja, povećanje novčane dobiti i tome slično - kao i za kroćenje ili treniranje uma koliko je god to moguće. Na taj ćemo način iz tog dragocjenog i krhkog ljudskog tijela izvući njegovu smislenu bit.

Zaključni savjet

1. Shvatimo kolika je vrijednost ljudskog tijela kojim smo obdareni, jer je ono plod mnogih prošlih dobrih uzroka. Uočimo činjenicu da je nauk dostupan i spreman za primjenu.

2. Budući da ovaj dragocjeni ljudski život možemo iskoristiti na snažno koristan ili razoran način, a on je sam vrlo loman, smjesta ga pametno iskoristimo.

3. Tjelesna je sreća samo izraz povremene ravnoteže elemenata u tijelu, a ne i duboke harmonije. Shvatimo što zapravo znači njegova privremenost.

4. Ukroćeni um izaziva u nama spokojstvo, opuštenost i sreću, no ako nam um nije spokojan i ukroćen, bez obzira kakve bile vanjske okolnosti, opsjedat će nas strahovi i brige. Shvatimo da je izvor naše sreće i blagostanja spokojni i ukroćeni um. A on je osim toga blagodat i za ljude oko nas.





STATUS STRANICE: Stranica je formirana za 0.0030 sek.   [ Uključi rečnik ]  [ Memo ]
 
 
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
      
 
 
PRIJAVLJIVANJE
Ako ste već registrovani, unesite korisničko ime i lozinku i prijavite se klikom na LOG IN.

Prijavljivanjem dobijate pristup svim raspoloživim opcijama na sajtu (pogledaj Help)...

Ako se do sada niste registrovali, kliknite OVDE za registraciju;
Korisnik
:
 
Lozinka
:
 
 
 
 OTVORENA KNJIGA
 
 
 
 
Beleške posetilaca
 
Markeri teksta
 
Recycle
Data
Help ]   
 
 MAILING LISTA
 
U slučaju da želite da vas redovno obaveštavamo o novim tekstovima i ostalim promenama na našem sajtu, prijavite se na našu mailing listu!
PRIJAVLJIVANJE JE JEDNOSTAVNO!
Dovoljno je da unesite svoju e-mail adresu i da zatim kliknite na tipku PRIJAVA!

E-mail adresa:
 
AKO VAM JE STALO DA I VAŠI PRIJATELJI DUHOVNO NAPREDUJU, OBAVESTITE IH O SAJTU www.OBJAVE.com!
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 SPONZOR NASLOVA