SAVJETI O UMIRANJU i boljem životu - Poglavlje XXIV
 
   
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
 
Dodatak
 

Pjesma, njezin sažetak i zaključni savjeti

Slijedi pjesma prvog pančen-lame sa sažetcima pojedinih kitica i zaključnim savjetima.

Želje za oslobađanjem iz opasnog tjesnaca prelaznoga stanja, za oslobađanjem junaka od straha Napisao prvi pančen-lama Losang Chokvi Gveltsen

Prva kitica: Pribježište i briga za druge ljude, želje za zaštitom od strahova ovog i sljedećeg života, kao i prelaznoga stanja

Ja i sva bića u čitavom svemiru i bez izuzetka Pribježište tražimo sve do najvišeg prosvjetljenja U prošlim, sadašnjim i budućim Buddhama, u Doktrini i Duhovnoj zajednici.

O neka bismo bili izbavljeni od strahova ovoga života, sljedećeg i prelaznoga stanja.

1. Motiv za vježbanje mora nam biti dobrobit svih živih bića - njihovo oslobođenje od patnje i postizanje savršenstva. Uvijek svoje motive, koliko je god to moguće, usmjerimo na pomaganje drugima. Ili bar pokušavajmo nikome ne nauditi.

2. Buddhe su učitelji duhovnog puta, ali oni spoznaju ne daju na dar, nego moramo sami svakodnevno vježbati ćudorednost, sabrano meditiranje i mudrost. Druga kitica: Kontempliranje o besmislenosti života i tome kako je teško naći tijelo koje nas u njemu održava, želje da se dopre do njegove biti

O neka bismo iz onoga što nas drži na životu izvukli smislenu bit

A da nas ne skrenu besmisleni poslovi ovoga života, Zato što nam taj valjani temelj, do kojeg je tako teško doći a raspada se tako lako, Daje priliku da biramo između dobitka i gubitka, udobnosti i bijede.

1. Shvatimo kolika je vrijednost ljudskog tijela kojim smo obdareni, jer je ono plod mnogih prošlih dobrih uzroka. Uočimo činjenicu da je nauk dostupan i spreman za primjenu.

2. Budući da ovaj dragocjeni ljudski život možemo iskoristiti na snažno koristan ili razoran način, a on je sam vrlo loman, smjesta ga pametno iskoristimo. Dodatak

3. Tjelesna je sreća samo izraz povremene ravnoteže elemenata u tijelu, a ne i duboke harmonije. Shvatimo što zapravo znači njegova privremenost.

4. Ukroćeni um izaziva u nama spokojstvo, opuštenost i sreću, no ako nam um nije spokojan i ukroćen, bez obzira kakve bile vanjske okolnosti, opsjedat će nas strahovi i brige. Shvatimo da je izvor naše sreće i blagostanja spokojni i ukroćeni um. A on je osim toga blagodat i za ljude oko nas.

Treća kitica: Svijest o netrajnosti i smrti, želje za oslobođenjem od vezanosti za ciklično postojanje.

O nekad bismo shvatili da nema vremena za gubljenje, Jer smrt je izvjesna a neizvjestan joj čas. Što se skupilo, razdvojit će se, što se nabralo, potrošit će se bez ostatka. Na kraju uspona dolazi pad, konac je rođenja smrt.

1. Kultiviramo li u sebi svijest o neizvjesnosti smrtnoga časa, bolje ćemo iskoristiti svoje vrijeme.

2. Da bismo izbjegli odgađanje duhovnih vježbi, moramo paziti da ne potpadnemo pod utjecaj iluzije o trajnosti.

3. Shvatimo da je, bez obzira kolikojnekasituacija bila kmsna, već u samoj njezinoj naravi da mora završiti.

4. Nemojmo misliti da će kasnije biti vremena.

5. Budimo iskreni u suočavanju s vlastitom smrću. Vješto potičimo i druge da budu takvi. Kad se približi čas smrti, nemojmo se obmanjivati komplimentima. Iskrenost će potaknuti hrabrost i radost.

Četvrta kitica: Želje da pri umiranju ne doživimo nesnosne patnje

O nekad bismo se oslobodili nesnosne patnje zbog smrti od raznih razloga Jer ovo je grad pogrešnih predodžbi o promatraču i promatranom.

Iluzorno je tijelo sazdano od četiri nečista elementa, a svijesti samo što se nisu razdvojile.

1. Počnimo vježbati već sada, kako bi u trenutku smrti sila naše upoznatosti s vrlinom utjecala na naš stav.

2. Gledajmo u svom tijelu istinski grad zabluda, jer iako nam se ono, kad ga okupamo, pričinja čistim, baš kao i izvorom blaženstva, nečim trajnim i pod našom vlašću, ono to nipošto nije. Ono je stvoreno iz četiri elementa (zemlje, vode, vatre i vjetra), te je podložno bolu, a osim toga se već i samo od sebe mijenja iz časa u čas.

3. Nama se čini da ljudi i stvari postoje vlastitom silom, a neznanje prihvaća tu lažnu vanjštinu, što izaziva loše emocije: požudu, mržnju i još veću smetenost. Te loše emocije sa svoje strane zagađuju djelovanje tijela, govora i uma, perpetuirajući proces cikličkog postojanja. Moramo shvatiti da živimo u gradu pogrešnih predodžbi.

Peta kitica: Želje za smirivanjem pogrešnih privida koji se javljaju pri umiranju

O nekad bismo se oslobodili pogrešnih privida što ih stvara nevrlina kad nam se, prevarenima u času nevolje od ovog tijela održavanog tako skupo, Strašni dušmani, gospodari smrti, uskazuju a mi se ubijamo oružjem triju otrova: požude, mržnje i smetenosti.

1. Shvatimo da će nas ovo tijelo, koje tako skupo održavamo, jednog dana napustiti.

2. Izbjegavajmo žudnju za prilikama koje napuštamo.

3. Izbjegavajmo mržnju zbog toga što moramo otići.

4. Držimo se što je moguće dalje od požude, mržnje i neznanja, tako da dok umiremo možemo kreposno meditirati.

5. Shvatimo da uzimanjem pilule ili injekcije za takozvanu spokojnu smrt sebi možda oduzimamo kritičnu priliku za izražavanje kreposti.

Šesta kitica: Želje da dok umiremo budemo svjesni pouke što smo je primili

O nekad bismo se sjetili uputa za vježbanje duše U času kad liječnici od nas dižu ruke i ne pomažu obredi, Kad prijatelji se već odriču nade u naš život, Te nam ne preostaje da radimo išta drugo.

1. Korisno je shvatiti da će u jednom trenutku nestati svake nada u nastavak ovoga života. Od tog nas časa više ni liječnici, ni svećenici, ni prijatelji, ni rođaci neće moći održati u ovom životu; od tada pa nadalje pomoći ćemo si moći samo sami.

2. Dok umiremo, moramo se prisjetiti duhovnih uputa u skladu s našom razinom vježbanja, pa ih provesti u djelo.

3. Moramo se zbližiti s vlastitom vježbom. Moramo biti odlučni to duhovno usmjerenje održavati u svim prilikama, pa ma kako da bile teške. Moramo vršiti mnoga kreposna djela kako bi njihova akumulirana sila mogla utjecati na sve aspekte našega života i smrti. Moramo shvatiti da patnja niče iz samoobožavanja, te stoga moramo početi obožavati druge ljude. I moramo često poželjeti da svoje duhovne vježbe nastavimo i kroz buduće živote.

4. Kad netko umire, čuvajmo se da ga ne uznemirimo i to kako jačim vezivanjem za sebe, tako i poticanjem srdžbe i mržnje. Ne naričimo zbog njegova odlaska, nemojmo ga hvatati niti pred njim plakati. Pomozimo mu da smisleno ode, a to ćemo očiti podsjećanjem na dublje meditacije.

5. Ako je to ikako moguće, zamolimo druge da isto učine za nas. Pobrinimo se da se kraj nas nađe netko tko će nam s vremena na vrijeme tiho govoriti u uho i podsjećati na specifični duševni stav koji bismo trebali izraziti.

Sedma kitica: Želja da umremo u radosnom samopouzdanju

O nekad bismo se uzdali u radost i veselje Kad za sobom ostavljamo hranu i zgrnuta blaga i svu bijedu života i zauvijek se odvajamo od prijatelja ljubljenih i željenih, Te sami odlazimo u pogibeljno stanje.

1. Da nas misao na smrt ne bi bacila u depresiju, potražimo zaklon u svojoj religiji, u sućuti prema svim bićima; razmišljajmo o tome koliko je važno izvući esenciju sadašnjeg života, u kojem su nam dani i dokolica i sve potrebno za duhovno vježbanje, te stalno razmišljajmo o netrajnosti.

2. Ako smo položili te temelje za efikasno prisjećanje na ranije vježbe u trenutku smrti, onda će nas čak i užasna zbivanja i priviđenja koja pritom mogu nastupiti, samo potaknuti na mir i meditiranje u radosti i sa samouvjerenošću.

Osma kitica: Želje da stvorimo moćni um vrline

Želje da stvorimo moćni um vrline kad se pojave vanjski znakovi rasplinjavanja elemenata a neka bismo stvorili moćni um vrline kad se elementi, zemlja, voda, vatra i vjetar, postupno rasplinu sve jedan za drugim, i tjelesna se snaga gubi, a usta i nos se suše i skupljaju.

Toplina se povlači, dah je sipnja, i zvukovi se halabuke dižu.

1. Da nas proces umiranja, kad jednom počne, ne bi iznenadio, moramo naučiti stupnjeve rasplinjavanja četiri elementa i njihove prateće vanjske znakove, maločas iznesene, kao i unutrašnje znakove, opisane u kitici što slijedi.

2. Moramo paziti da, kad se približi smrt, dobre predispozicije pothranjujemo i aktiviramo kreposnim stavovima.

3. Predznaci se smrti znaju pojaviti godinudvije prije njezina dolaska. Oni nas upozoravanu da se moramo pripremiti, no bolje se spremiti još i prije njih. Deveta kitica: Želje da uzmognemo sačuvati razumijevanje dublje realnosti kad počne svitanje unutrašnjih znakova a nekad bismo shvatili besmrtni način postojanja kad se prikaze razne, zabunom našom stvorene, utvare jezive i strašne a napose kad se fatamorgana, dim i krijesnice ukazu i nestanu nositelji osamdeset predodžbi koje nas vode.

1. Moramo shvatiti da bezbroj privida, od kojih su neki čak zastrašujući i užasni, a koji se znadu pojaviti pri umiranju, potječe od karme. Ne dopustimo da nas one ometu.

2. Upoznajmo prve tri od osam prikaza: fatamorgana kao u pustinji, oblačići dima iz dimnjaka ili rijetki dim u prostoriji, te napokon krijesnice ili iskre u pepelu na dnu voka.

Deseta kitica: Želje da, kad se gruba dualistička pojava raspline, u sebi stvorimo snažnu svijest o ranijem kreposnom zbivanju a nekad bismo stvorili snažnu svijest o zbivanju u sebi i oko sebe kad se sastojak vjetar počne rasplinjavati u svijest i prestaje stalno vanjsko disanje, a grube se dvojstvene pojave rasplinjuju, A sviće privid u liku svjetiljke na maslac.

1. Iako um i materija imaju različite supstancijalne uzroke, oni djeluju jedno na drugo na mnogo načina.

2. Poslije tri unutrašnja znaka, fatamorgane, dima i krijesnica, dolazi i četvrti, nalik plamenu svjetiljke na maslac ili svijeće, koji je u prvi čas treperav, no onda se ustali.

3. Iako u tom trenutku prestaje vanjsko disanje kroz nos te više nema svjesnih reakcija na vanjske poticaje, čovjek još nije umro. Dobro je ne uznemiravati tijelo sve dok smrt ne dođe do kraja.

4. Uspijemo li održati punu svijest i introspekciju koji nam omogućuju prepoznavanje trenutne faze unutrašnjeg procesa, to može izazvati snažno shvaćanje i potpomoći povoljno ponovno rođenje.

Jedanaesta kitica: Želje da, u trenutku kad se iskažu tri prve praznine, neposredno shvatimo narav vlastiTOG uma a neka bismo sami spoznali svoju narav Kroz jogu koja shvaća da su cikličko postojanje i nirvana prazni kad se privid, rast i stanje blisko prosvjetljenju rasplinu, prvi u potonje,i doživljaji poput prožimajuće mjesečine, sunca i tame svanu.

1. Razmislimo kako različiti stavovi i ideje imaju različitu snagu u smislu gibanja vjetrova prema njihovim objektima.

2. Shvatimo da poslije četiri unutrašnja znaka, to jest fatamorgane, dima, krijesnica i plamena (svjetiljke na maslac ili svijeće, u prvi čas treperavog, no koji se poslije ustali), sviću tri suptilna uma: um bijelog priviđenja, um narančastocrvenog jačanja priviđenja, um svitanja crnog skoro-dosegnuća.

3. Ne zaboravimo da moramo težiti tome da pomoću ta tri suptilnija uma shvatimo istinu o praznini.

4. Praznina ne znači nepostojanje, nego ona predstavlja odsustvo opstojanja u sebi pojava, i to kako živih bića tako i stvari.

5. Naučimo analizirati pojave. Usredotočimo se na pitanje jesu li one ijedan od svojih individualnih dijelova, ili zbir svojih dijelova, ili nešto posve drugo. To će nam ukazati na to da pojave ne postoje na konkretan način, a kako nam se privida.

6. Svi uzroci i posljedice, agensi i djela, dobro i zlo, postoje samo uvriježeno; oni su ovisno nastali.

7. Njihova je krajnja istina odsutnost neovisnosti ili praznina opstojanja u sebi. To je ono što mudrost shvaća, pa time podriva neznanje što stoji iza požude i mržnje, kao i patnje koju one stvaraju.

8. Pomoću te joge upoznajmo krajnju narav sebe, baš kao i svih drugih pojava. Dvanaesta kitica: Želje za susretom jasnog svjetla-majke i djeteta kad se pojavi četvrta praznina a neka bi se jasno svjetlo-majka i dijete susreli kad se stanje blisko prosvjetljenju raspline u potpunu prazninu i sva umnožavanja predodžbi prestanu i doživljaj nalik na jesenje nebo nezagađeno ničim svane.

1. Konačna faza u procesu umiranja nastupa kad svane fundamentalni naravni um jasnog svjetla. Taj um postoji neprekidno i oduvijek u vremenu koje nema početka, te će zauvijek i nastaviti postojati.

2. Ostvarimo li najviši cilju, tad u buddhinstvu (prosvjetljenju), postajemo sposobni ostati u naravnom umu jasnog svjetla bez prolaženja kroz obrnuti proces spuštanja na grublje razine svijesti. Od tog trenutka više nam se ne pruža prilika za skupljanje karme.

3. Čak i kod običnog čovjeka koji ne vježba jogu, u trenutku smrti sviće stanje u kojem više nema grubih privida, no visokorazvijeni učenik teži tome da taj um iskoristi za shvaćanje istine, praznine opstojanja u sebi, i to pomoću moći koja potječe iz upoznatosti s tim stanjem, a koja se stječe meditacijom o praznini.

4. Obični um jasnoga svjetla koji se iskazuje u konačnoj fazi umiranja zovemo jasnim svjetlom-majkom, a jasno svjetlo koje nastaje kultiviranjem duhovnoga puta zovemo jasnim svjetlom-djetetom.

5. Kad se jasno svjetlo-majka, koje sviće zahvaljujući karmi, preobrazi u duhovnu svijest koja je spoznala prazninu - dakle u jasno svjetlo-dijete, tu preobrazbu zovemo susret jasnog svjetla-majke i djeteta.

Trinaesta kitica: Želje da se između egzaltirane mudrosti blaženstva i praznine u četvrtoj praznini nađemo u meditativnoj ravnoteži koja spaja naravno blaženstvo i prazninu a nekad bismo se zadubili u samo na jedno usmjerenu duboku meditaciju.

U uznesenoj mudrosti združenog naravnog blaženstva i praznine dok traju četiri praznine nakon taljenja Mjesecu sličnog bijelog sastojka na vatri gromu slične Moćne Žene.

1. Učenici najviše razine mogu jasno svjetlo-majku, koje zahvaljujući karmi sviće u smrtnom času, preobraziti u svijest duhovnog puta.

2. Na nižim razinama, oni koji svakodnevno vježbaju božansku jogu Najviše joge tantre zamišljaju pojavu osam znakova smrti u okviru trostruke svijesti o zbivanju, pri čemu prepoznaju znak koji se pojavljuje, znak koji mu prethodi, i onaj koji tek dolazi. Mi trebamo uvježbavati čitav taj osmeročlani niz, ali ga i popratiti razmišljanjem o praznini. Svaki od tih članova ima tri dijela, osim prvog i posljednjeg, koji imaju samo po dva:

Pojavljuje se fatamorgana. Sad će osvanuti dim. Pojavljuje se dim. Upravo je prošla fatamorgana. Sad će osvanuti krijesnice. Pojavljuju se krijesnice. Upravo je prošao dim. Sad će osvanuti plamen.Pojavljuje plamen. Upravo su prošle krijesnice. Sad će osvanuti jarko bijelo priviđenje. Pojavljuje se jarko bijelo priviđenje. Upravo je prošao plamen. Sad će osvanuti jarko na-rančasto-crveno jačanje. Pojavljuje se jarko narančasto-crveno jačanje. Upravo je prošlo jarko bijelo priviđenje. Sad će osvanuti jarka crnina. Pojavljuje se jarka crnina. Upravo je prošlo jarko narančasto-crveno jačanje. Sad će osvanuti jasno svjetlo. Pojavljuje se jasno svjetlo. Upravo je prošla jarka crnina.

3. U posebnoj meditavnoj tradiciji Najviše joge tantre, takozvanoj božanskoj jogi, učenici postignutu razinu razumijevanja praznine udružuju s postupnim razotkrivanjem osam znakova smrti. Zatim pomoću uma jasnog svjetla shvaćaju prazninu ili svijest koja oponaša takvo stanje uma, kao temelj iz kojega niču u idealnom, sućutnom obliku, kao božanstvo.

4. Visoko napredni učenici koji posjeduju čvrstu sućut i mudrost mogu se poslužiti i spolnim snošajem kao sredstvom za jako fokusiranje uma i izražavanje fundamentalnog naravnog uma jasnog svjetla. Unutar tog najdubljeg uma oni shvaćaju prazninu opstojanja u sebi i to na dramatično jak način.

Četrnaesta kitica: Želje da umjesto proživljavanja prelaznoga stanja steknemo iluzorno tijelo a neka bismo na mjestu prelaznoga stanja dovršili sabrano meditiranje o iluziji tako da poslije odlaska iz jasnoga svjetla ostanemo u Tijelu potpunog blaženstva blistajući slavom Buddhinih znakova i ljepota

Iznikavsi samo iz vjetra i uma jasnog svjetla smrti.

1. Visokonapredni učenici mogu iskoristiti obično jasno svjetlo smrti i vjetar na kojemu ono jaše kao supstancijalne uzroke čistog uma odnosno tijela.

2. Da bismo se iz uma jasnog svjetla mogli izdići u čisto tijelo sazdano od vjetra, moramo prije toga uvježbavati zamišljanje kako imamo alturistički motiviran um i tijelo. Ono što izvodimo kao imitaciju, na koncu će dovesti do postignuća u stvarnosti.

3. Da bismo postigli konačnu preobrazbu, ne smijemo se nikako vraćati iz fundamentalnog naravnog uma jasnog svjetla na grublje razine uma. Tako ćemo doseći besmrtno stanje.

Petnaesta kitica: Želje da se pogrešni prividi što se pojavuuju u običnom prelaznom stanju pojave kao radost čistoće ako se, a zbog naše karme, uspostavi prelazno stanje a nekad bi se pogrešni prividi pročistili kroz neposredno razmatranje i shvaćanje da opstojnost u sebi ne postoji ni patnja rođenja, ni smrti, ni prelaznoga stanja.

1. Jako je važno prepoznati znakove da smo u prelaznom stanju.

2. U svim ugodnim i neugodnim prividima i doživljajima trebamo vidjeti samo izraz vlastite dobre ili loše karme.

3. Umjesto da vidimo to što nam dolazi pred oči, zamislimo da smo iznikli u iluzornom tijelu, sva prividna bića zamislimo kao idealne izraze sućuti i mudrosti, a sve prividne okoliše kao prekrasne kuće.

4. Suzdržimo se od gnušanja nad ružnim i divljenja pred lijepim.

5. Shvatimo da su različite pojave, baš kao i patnja što ih donose smrt, prelazno stanje i ponovno rođenje zapravo prazni od opstojanja u sebi, da oni ne postoje sami po sebi.

Šesnaesta kitica: Želje da se ponovno rodimo u čistoj zemui zahvauujuci snazi joge koja preobražava vanjsko, unutrašnje i tajno a nekad bismo se rodili u čistoj zemlji kroz jogu koja preobražava vanjsko, unutrašnje i tajno kad pojave se razni znaci, četiri zvuka prekretanja elemenata, tri strašna privida i neizvjesnosti.

1. Moramo biti spremni na to da će se u prelaznom stanju možda pojaviti mnogi neobični prividi, i to kako prelijepi, tako i strašni. Zato već sada moramo shvatiti: Što god da se pojavi, dat se preobraziti maštom.

2. Moramo biti mirni. Zamislimo svoj okoliš kao lijepe kuće podignute u spokojnom krajoliku. Zamislimo da je bit svih bića sućut i mudrost. Smatrajmo i vlastitu svijest blaženim umom što shvaća prazninu.

3. To će nam pribaviti ponovno rođenje na mjestu na kojemu možemo nastaviti vježbati radi postizanja dublje duhovne spoznaje.

Sedamnaesta kitica: Želja da se rodimo na smislen način a nekad bismo se ponovno rodili u najvišem obliku održavanja života, u čovjeku koji vježba tantru i okrenut je nebu Ili tijelu samostanskog ili svjetovnog učenika koji će ovladati trima oblicima vježbe nekad bismo dovršili ostvarenje puta u dva stupnja, stvaranjem i dovršavanjem, i tako brzo stekli Buddhino tijelo, Istinu, Potpuno blaženstvo i Zračenje duha.

ZAKLJUČNI SAVJETI

1. Usmjerimo svoje ponovno rođenje tako da se rodimo s tijelom i u prilikama koji nam omogućuju da stignemo do kraja započetog duhovnog puta.

2. Cilj je potpunog prosvjetljenja - potpuno služenje drugima.





STATUS STRANICE: Stranica je formirana za 0.0057 sek.   [ Uključi rečnik ]  [ Memo ]
 
 
 
Podesite izgled stranice! Možete promeniti veličinu i boju slova, kao i boju podloge:
 
   
 
 
PRIJAVLJIVANJE
Ako ste već registrovani, unesite korisničko ime i lozinku i prijavite se klikom na LOG IN.

Prijavljivanjem dobijate pristup svim raspoloživim opcijama na sajtu (pogledaj Help)...

Ako se do sada niste registrovali, kliknite OVDE za registraciju;
Korisnik
:
 
Lozinka
:
 
 
 
 OTVORENA KNJIGA
 
 
 
 
Beleške posetilaca
 
Markeri teksta
 
Recycle
Data
Help ]   
 
 MAILING LISTA
 
U slučaju da želite da vas redovno obaveštavamo o novim tekstovima i ostalim promenama na našem sajtu, prijavite se na našu mailing listu!
PRIJAVLJIVANJE JE JEDNOSTAVNO!
Dovoljno je da unesite svoju e-mail adresu i da zatim kliknite na tipku PRIJAVA!

E-mail adresa:
 
AKO VAM JE STALO DA I VAŠI PRIJATELJI DUHOVNO NAPREDUJU, OBAVESTITE IH O SAJTU www.OBJAVE.com!
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 SPONZOR NASLOVA